
S vremena na vreme naučnici nas upozoravaju da će određeni asteroid proleteti vrlo blizu Zemlje, a oni najpesimističniji neretko tvrde i da postoji mogućnost da neki od njih, nekada, okrzne ili čak udari našu planetu, što bi dovelo do katastrofalnih posledica. Asteroidi su često proletali oko i pored nas, a to će se i dalje dešavati. A da li znamo šta su zapravo ova nebeska tela, koja se nalaze u Sunčevom sistemu? Mogli bismo slobodno da kažemo da su asteroidi planete u pokušaju!


Inteligentan život van Zemlje je realno veoma moguće po mišljenju mnogih naučnika, sudeći po rezultatima skorašnjih istraživanja.Skeptici se i dalje pozivaju na ideju o antropskom principu, koji tvrdi da je za razvijanje vanzemaljske inteligencije potrebno izuzetno mnogo vremena, čak mnogo više nego što je vek trajanja zvezde na kojoj je uopšte moguća pojava života.


Od svih planeta našeg Sunčevog sistema, Venera je najsličniji Zemlji. No, ipak se znatno razlikuje. Venera je za jedno mesto od naše planete bliža Suncu, međutim to je ne čini toplijom ni plodnijom. Naprotiv, ispod gustih oblaka kojima je okružena, nalazi se mračna, gusta i stenovita planeta bez života, čija je površina vrela i isušena. Prečnik i masa Venere su tek malo manji od Zemljinih, no naučnici pretpostavljaju da sa Zemljom ima sličnosti i po unutrašnjoj


Kineska Nacionalna svemirska uprava (China National Space Administration, CNSA) saopštila je da se prva lunarna sonda koju je Kina lansirala na Mesec planirano srušila na njegovu površinu. Prema izjavama zvaničnika agencije CNSA, na taj način je okončana prva faza kineskog svemirskog programa. Iskustva, koja su tokom lansiranja, leta i sletanja sonde Čang 1 stekli kineski inženjeri i naučnici, predstavljaju osnovu za pokretanje druge faze programa


Raketa lansirana sa kosmodroma Kejp Kanaveral na Floridi sa sobom je ponela teleskop sa samo jednim zadatkom - da otkrije ima li u našoj galaksiji planeta sličnih Zemlji na kojima je moguć život. Misija Kepler, koja je nazvana po nemačkom astronomu iz XVII. veka, Johanesu Kepleru, usmerena je na oko 100.000 zvezda u galaksiji Mlečni put, jer naučnici veruju da bi u njoj mogle da budu planete koje kruže u zoni pogodnoj za život
