O kalendaru…

O kalendaru…

Stari narodi Indusi, Kinezi, Egipćani, Jevreji, Vavilonci uzimali su za osnovu svojih kalendara mesečevo kretanje na koje se i danas oslanjaju muslimanski i jevrejski kalendar. Značajnu reformu kalendara uveo je 46.god. pre n.e. na osnovu istraživanja aleksandrijskog astronomaSizogena Julije Cezar. Novi, julijanski kalendar za svoju osnovu je imao Sunčevu godinu, koja je od prirodne-tropske godine bila duža za 0,0078 dana. Reformu julijanskog kalendara izvršio je papa Grgur XIII na predlog komisije astronoma 1582.godine. Razliku koja je nastala od uvođenja julijanskog kalendara do 1582. godine, otklonjena je tako što se posle 4. oktobra te godine naredni dan računao kao 15. oktobar.

Novi kalendar je uveden odmah u Italiji, Španiji, Portugaliji i Francuskoj, u Engleskoj 1752., u nemačkim zemljama postepeno do XIII veka, a u Srbiji po završetku I svetskog rata.