
Strumica je smeštena u jugoistočnom delu Makedonije. Sa populacijom od oko 100.000 stanovnika, Strumica je veliki kulturni i ekonomski centar jugoistočne Makedonije. Vedra, zvezdama ispunjena noćna neba, pozajmila su ime ovom makedonskom gradu. Naime, usled vedrine noćnog neba, Strumica je u antička vremena nosila naziv Astraion (Grad zvezda), i lokalno stanovništvo je sebe zvalo Astrai. Ovo ime se nije dugo održalo, pošto je naziv grada izmenjen u Tiberiopolis


Baščaršija je nastala 1462. godine kad je Isa-beg Ishaković sagradio han i brojne dućane. Većina stanovnika je živela kod Careve džamije, koja je bila s druge strane Miljacke, pa je Isa-beg izgradio i most koji će povezati ovo naselje s ekonomskim centrom grada. 16.vek je bilo najbolji period u istoriji Baščaršije. Kako se veliki broj zanatlija udruživao, tako se i sama Čaršija delila na ulice u kojima su preovladavale srodne zanatlijske radnje. Ulice su po tome


Ohrid, besmrtni Ohrid - kraljevstvo svetla i vode, sklonište antičkih ruševina Makedonskog ranijeg kraljevstva - je uzvišeni grad pored jezera, koji za mnoge predstavlja vrhunac makedonskog iskustva. Glavne atrakcije Ohrida se nalaze u izuzetno koncentrisanoj i eminentnoj pešačkoj zoni, između i iznad uskih uličica Starog grada, sa restoranima i kafićima koji savršeni za opuštanje u prijatnim letnjim večerima. Ohridski mnogobrojni kafe barovi i noćni klubovi


Kao glavni grad Štajerske, Maribor je drugi po veličini grad u Sloveniji. Istovremeno je i ugodno mesto smešteno u prekrasnoj prirodi Pohorja sa jedne, i vinogradarskim brdima sa druge strane, uz reku Dravu. Sa svojom raznolikom i kvalitetnom ponudom, čini jednu od najatraktivnijih turističkih odredišta u Sloveniji. Bogata tradicija vina od najstarije loze na svetu, kuca srcem grada, sa njegovom kulturnom baštinom, njegovim položajem usred vinograda i zelenih brežuljaka Pohorja


Plitvička jezera su nacionalni park u Hrvatskoj, u oblasti Lika, između planinskih masiva Male Kapele i Ličke Plješivice. U administrativnom pogledu, manji deo parka je deo opština Slunja, Otočca i Ogulina, ali veći deo je pod administracijom Korenice. Kompleks Plitvičkih jezera, proglašen je nacionalnim parkom 1949. godine, šumovit je planinski kraj u kojem je nanizano šesnaest prekrasnih manjih i većih jezera kristalne modro-zelene boje
